Paradajz sos se često služi uz burgere, pice, tortilje i sl. pa stoga nema dobru reputaciju među namirnicama. U tim kombinacijama naravno da paradajz sos ne može kompenzovati sve druge nezdrave sastojke, ali sam po sebi paradajz sos je više nego preporučljiv – u prvom redu protiv bolesti prostate, a nedavna španska studija je povrdila da paradajz sos treba stavili na spisak namirnica koje stimulišu zdravlje creva. [1] [2] 

Paradajz sadrži antioksidans likopen. Likopen pripada grupi karotenoida koji daje paradajzu crvenu boju. Antioksidativna svojstva likopena štite naše ćelije od opasnih slobodni radikala kojima smo u savremenom životu neprestano izloženi, naprimer od UV zračenja i sl. Redovna konzumacija paradajza je stoga i mera zaštite od sunčevih štetnih zraka. Priroda se tako sama pobrinula da nam paradajz obezbedi upravo leti. Pored toga paradajz pozitivno utiču na disajne puteve, naročito na rad pluća.

Oligofruktoza – prebiotiski sastojak paradajza

„Pored likopena paradajz je bogat i drugim važnim sastojcima“, kaže španska studija, dodajući da „oligofruktoza koju se nalazi u paradajzu ima jak prebiotski efekat“. Prebiotici su supstance koje služe dobrim crevnim bakterijama kao hrana i stoga su od neprocenjive važnosti za dugoročno zdravlje naših creva – za naš mikobiom.

Kuvani paradajz sos stimuliše crevnu floru bolje od sirovog paradajza!

Rezultat španske studije je pokazao da paradajz sos povećava broj važne crevne bakterije Lactobacilus reuteri, i da se čak kuvani paradajz sos pokazao uspešniji od sirovog paradajza. Bakterija Lactobacilus reuteri je poznata po svom pozitivnom efektu na zdravlje ljudi: štiti zdravlje desni, pomaže u regulisanju nivoa holesterola u krvi, ublažava kolike kod beba, sprečava kožne alergije, a takođe štiti od infekcije Helicobacter pylori, glavnog krivca za upalne procese i druge teže bolesti želuca. 

Naučnici su utvrdili da procesom kuvanja dolazi do stabilizacije likopena (proces se naziva cis/trans izomerizacija), što bi mogao biti razlog za bolji efekat kuvanog sosa. Ovako stabilizovan likopen će se u većim količinama apsobovati u crevima i imaće bolji efekat na sam proces varenja.

Iako se testenina i pica smatraju nezdravom i bezvrednom hranom, oba jela mogu se svesno učiniti daleko zdravijim. Paradajz sos treba da bude prisutan u svim jelima bilo da se radi o mahunarkama, kupusu, varivima i drugim sličnim jelima.

Današnji recept: Pasta ili risotto u paradjz sosu. Uživajte u omiljenim jelima!

Risotto s paradjazom

Pasta arrabbiata

Savet: Ukoliko uzimate probitike, naučnici savetuju da ih kombinujete upravo s jelima u paradajz sosu jer će tako imati pojačano dejstvo i stimulisati rast bakterije Lactobacilus reuteri, ali će uticati pozitivno i na druge bakterijske sojeve i pojačati njihovo dejstvo u crevima.

Mag.farm. Ana Lipowatz MSc
nutricionista, Beč

© Fett frei All rights reserved

Autorski sadržaj Fett-Frei tekstova je pod zaštitom Zakona o autorskim i srodnim pravima.
Ukoliko želite da objavite deo tekstova sa www.fett-frei.at, potrebno je navesti izvor i link koji vodi ka originalnom članku.

[1] Cohut M, How tomato sauce can boost your gut health, Medical News Today, 20. Mai 2018

[2] Garca-Hernndez M, Heredia A et al., Tomato-antioxidants enhance viability of L. reuteriunder gastrointestinal conditions while the probiotic negatively affects bioaccessibility of lycopene and phenols, Journal of Functional Foods, April 2018

Leave a comment

error: Content is protected !!