Za BGonline piše nutricionista i mag.farm. Ana Lipowatz MSc

Kad želimo da smršamo prvo što nam pada na pamet jeste da krenemo s dijetom. Svaka dijeta, ma kakva ona bila po povratku na stari način ishrane vratiće nam kao bumerang sve skinute kilograme. Svaka treća žena i svaki četvrti muškarac u Americi je stalno na dijeti – pokazala je nedavna studija Kolorado Univerziteta. Tokom proteklih nekoliko decenija pojavilo se više od 2.000.000 raznih dijeta: Crash, Dash, Dukan, Un dijeta, na našim prostorima dijeta s kupusom, ananasom, po krvnim grupama, hrono dijeta, bez glutena, Atkinsova dijeta (proteinska dijeta), dijeta bez ugljenih hidrata… “low fat”, “low carb”, a problem debljine dobija razmere globalne epidemije! Zašto?

Pročitajte i zapamtite ovu priču! Biološki i istorijski gledano, čovek je kao i sve žive vrste na zemlji morao da se bori za hranu da bi preživeo. Tako je i razvio svoje prirodne odbrambene mehanizme, stvarajući kad god može rezerve u telu – da bi preživeo u uslovima deficita. Čovekov organizam se na deficit fiziološki adaptira tako što uzima energiju iz raspoloživih rezervi onda kada mu je to neophodno, uglavnom iz depoa u mišićima i jetri. To mu je i omogućilo opstanak. Ljudski organizam nikad tokom evolucije nije sanjao da će živeti u izobilju hrane i mi, nažalost, nemamo prirodnu odbranu kada se radi o njenom višku. Šta se dešava kad držimo dijetu? Kad želimo da smršamo prvo što nam pada na pamet jeste da krenemo s dijetom. Svaka dijeta, ma kako se ona zvala, podrazumeva smanjeno unošenje hrane, pa samim tim, ona će dovesti i do smanjenja kilograma. Na manjak hrane telo se brzo adaptira tako što smanji svoje potrebe, prelazi na takozvani „režim štednje“ i čeka.

Metabolizam se usporava, energetske potrebe se svode na minimum i ogranizam tako učauren čeka da opasnost prođe. Prvobitni gubitak težine, koju pokaže naša vaga jeste gubitak vode i mišićne mase. Pri tom telo gubi i mnoge potrebne enzime i druge važne materije i prve prateće pojave su razdražljivost, nervoza, smanjenje koncentracije, pad snage. Naš organizam to registruje kao stanje deficita, kao stanje alarma – stanje u kome je on u opasnosti.
Po prestanku dijete (tj. opasnosti), odnosno onog momenta kad počnemo da jedemo normalno, naš organizam, koji je zapamtio da je bio u opasnosti i iz straha od neke naredne dijete (restrikcije), počinje da deponuje unesenu hranu i više nego što bi to normalno činio. U tom momentu telo je još uvek na režimu štednje, ima smanjene energetske potrebe, a hrane u višku. Mi počinjemo da dobijamo na težini i to najčešće više nego što smo imali pre početka dijete, stvarajući, što je najgore, depoe masti u telu. Tad dolazi do tzv. jo-jo efekta.

Zapravo, nije dijeta problem, već naš organizam, koji se prirodno brani od opasnosti u koju smo ga mi doveli restrikcijom. Nije kriva dijeta, već mehanizam odbrane svakog živog organizma da preživi u teškim uslovima. Telo tada pravi rezerve da se „naoruža“ za slučaj eventualno nove opasnosti, tj. sledeće dijete. Tu nikakva metalna snaga ne pomaže.

Jo-jo efekat je unapred programiran i prateci efekat svake dijete!

Na kraju dijete izlazimo uvek sa povećanim procentom masti u telu, a naše telo se deformise. Bolje je nikad ne biti na dijeti, nego biti stalno na nekoj. Zato, dižimo ruke od radikalnih dijeta, od gladovanja svake vrste.

Mag.farm. Ana Lipowatz MSc

Program FETT-FREI Ane Lipowatz!
Za samo 60 dana je moguće ostvariti ovaj san: smršati bez gladovanja uz hranu koju volite!

error: Content is protected !!