Najbolje je jesti kod kuće, svi će reći, ali mnogi kažu da nemaju vremena, a često ni želje za svakodnevno spremanje. A i zašto bismo u jutarnjoj žurbi, spremali i pakovali hranu od kuce, kada je hrana svuda oko nas, a zadovoljnih potrošaća izgleda još više. Ipak, logika ovoga puta ide na uštrp zdravlja. Šta je tu loše?

Ishrana van kuće povećava rizik od hipertenzije kod mladih!

Loše je ukoliko su brza hrana, kantina, restoran – naša uobičajena praksa. „American Journal of Hipertension“ je objavio rezultate studije Duke Universiteta na čelu s prof. Tazeen Jafara u kojoj je učestvovalo preko 500 studenta univerziteta uzrasta od 18 do 40 godina. Pokazalo se da jedna trećina ispitanika, uglavnom muškaraca, ima znakove prehipertenzije (početnog stadijuma hipertenzije).

Vrednosti krvnog pritiska do 140/90 mm Hg se smatraju normalnim, mada je poznato da vrednosti iznad 120/80 mmHg već nose određene rizike i označavaju se kao prehipertenzija. Statistika kaže da 50% prehipertoničara u naradnih deset godina života razviju pravu hipertenziju, a rizik od srčanog ili moždanog udara je za njih tri puta veći – čak i među mladima!

Studija profesorke Jafara je pokazala da je 38% studenata jelo napolju, neki i po dva puta dnevno. Ta grupa studenata je takođe imala višak kilograma, bila je fizički neaktivna. Rezultati studije su pokazali da je i jedan obrok dnevno u restoranu dovoljan da se rizik od prehipertenzije poveća za 6 %!

Zašto je jesti napolju nezdravo?

U restoranima i menzama porcije su najčešće prevelike, premasne, nedostaje izbalansiranost. Na ulju, masnoćama i šećeru se ne štedi, jer to čini hranu ukusnom. Vremenom se stvara navika i potreba za takvim ukusom, kome je sve teže odoleti. Izbor su pica, hamburger, pomfrit, sosevi … povrće i voće su zanemareni, jela sadrže više soli i neizbežne pojačivače ukusa. Sve to mi u svojoj kuhinji nemamo ili izbegavamo.

Konzumiranje slanije hrane može da dovede do hipertenzije i to nije nova vest. Zato preporuke European Society of Hypertension (ESH) und der European Society of Cardiology (ESC) kažu da je granica 5-6 g soli dnevno (jedna mala kašika). Toliko soli sadrži jedan burger brze hrane!

Da li je u boljim restoranima bolje?

Možete odabrati i vrhunski restoran gde se hrana sigurno priprema s pažnjom, ali ipak neće biti bolje nego u vašoj kuhinji. Sveže kuvanje je u svim restoranima retko, jer gost ne želi dugo da čeka. Često postoje npr. polugotove smese (za pire, knedle i sl.) kojima je samo potrebno dodati vodu, služe se gotovi sosovi, prelivi, industrijski hleb i druge jeftinije namirnice. Restorani često koriste pojačivače ukusa, arome, boje. Sve je lepo ukrašeno, ali mi kao gost ne znamo da li je stepen higijene baš uvek ispoštovan, koji je kvalitet upotrebljenih ulja i masnoća, odakle dolazi meso, jaja, povrće i koliko je šećera u našem lepom desertu.

Poslovan čovek – čest gost restorana

Uz malo talenta i „bolje oko“ možemo i u restoranu jesti zdravije, ako se podučimo. Evo par saveta kako da jedemo zdravije u restoranu.

1. Tražite da se sos servira odvojeno – nemojte se toga ustručavati. Sosevi su obično premasni i prepuni veštačkih aditiva. Tako ćete bolje kontrolisati šta i koliko ste pojeli, a i moći ćete jela bez sosa začiniti po svom ukusu.
2. Kod salate postupite slično kao i sa sosevima. Ako je pak moguće (ako ste na kongresima, višednevnim izletima) ponesite svoj dresing i začinite salatu dodatno orasima, semenkama koje ste takođe poneli sa sobom.
3. Izbegavajte alkohol posebno tokom radnog dana, ne zaboravite da sedam kalorija ima svaki gram alkohola. Ako morate piti alkohol, izaberite sprizer.
4. Dezert – čak i voćne salate dolaze često iz konzerve. Ako volite deserte i znate da u kantini/restoranu nema ničeg prihvatljivog, ponesite svoj! Ako vam je to neprijatno pojedite ga kasnije na poslu ili se poslužite starim trikom da patite od intolerancije na neku hranu, što će svako prihvatiti.
5. Savet u kineskom restoranu: izaberite jela koja se zasnivaju na povrću što je u ovim restoranima moguće. Izbegavajte jela pržena u dubokom ulju i sa prelivima.
6. Savet u italijanskom restoranu: izaberite pastu sa spanaćem ili drugim povrćem. Izbegavajte bele soseve od pavlake, putera i sira. Birajte jela od paradajza, luka, belog luka i začinskog bilja. Kada je reč o pici, uvak je vegetarijanska opcija bolja od pice peperoni. Picu s četiri vrste sira izbegavajte u širom luku. 🙂 Možete sigurno i da naručite picu bez sira, a da odvojeno naručite malo parmezana, koji ćete po želji posipati.

Iz moje prakse

Oni koji kod kuće kuvaju, samo spreme malo više da bi poneli sa sobom na posao sledeći dan. Ili skuvaju više pa u porcijama zamrznu. Sendviče takođe mogu da pripreme uveče – sigurno su zdraviji nego kupovni, jer je sendvič od kvatiltetnog hleba, sa zdravijim namazima i puno salate (ukusne kriške krastavca, paprike, zelene salate) ili priloga od povrća. Sve se može kad se hoce.

Naravno, ne treba biti fanatični zagovornik zdravog života, jer oni koji ponekad provedu u restoranu sa porodicom ili prijateljima, naravno, nemaju čega da se boje.

Čitajte u nastavku: Kuvanje će ponovo postati IN (živi bili pa videli 🙂

 

 

 

Mag.farm. Ana Lipowatz MSc
nutricionista, Beč

© Fett frei All rights reserved

Autorski sadržaj Fett-Frei tekstova je pod zaštitom Zakona o autorskim i srodnim pravima.
Ukoliko želite da objavite deo tekstova sa www.fett-frei.at, potrebno je navesti izvor i link koji vodi ka originalnom članku.

Leave a comment

error: Content is protected !!