Jeste li ikada išli na benzinsku stanicu u ponoć da kupite slatkiše? Da li vam je poznat osećaj kada mislite samo na nešto slatko, dok besumučno pretražujete sve ladice i police u kući? Ponekad vas uhvati takva pomama da „slistite“ celu čokoladu.

Eksperiment

Da li ste spremni za jedan eksperiment? Hajde da probamo:

da uklonimo svaki oblik šećera iz svog života – dve nedelje. Bez čokolade, bez slatkiša, bez čokoladnih bananica, džemova, slatkih pahuljica, kolača, kolačića i, naravno, bez zaslađenih napitaka. Bez hrskavih pločica, bez voćnog jogurta, bez probiotskih jogurta ili drugih sličnih mlečnih proizvoda. Bez kupovnih namaza od humusa, orašastih plodova, takođe, jer i tu ima skrivenog šećera. Dalje, da iz kuće izbacimo sve zalihe šećera, ali i sve kupovne tegle: tegle krastavčića, tegle cvekle i sl. Ne verujete da se i tu krije šećer? Tegla salate od cvekle je primer u literaturi za skiveni šećer – to vas je šokiralo?!

Idemo! Prvi dan je osvanuo!
Pijete kafu bez keksa. Teško vam pada, ali ipak ne želite da odmah prekršite odluku. Biće vam lakše ako se nečim okupirate. Ali ne možete dugo da se koncentrišete na posao? Nervozni ste, ustajete. Ceo dan ste napeti i niste sasvim svoji. Svađate se u saobraćaju. Vičete na decu bez razloga. Samo da ovaj dan prođe… „Da li je moguće da je sve to zbog manjka šećera… – zaista jadno“, kritikujete sami sebe.

Drugi dan. Odlično! Kad ste izdržli jedan dan, izdržaćete i drugi. Prekosutra… eee. Tri dana bez šećera! Pa to je pravo dostignuće. Ipak, sporadično se pojavljuju misli. Ako biste sada pojeli nešto slatko, možda se ništa ne bi desilo. Samo jedna kockica čokolade. Mmm…  Izlazite iz kuće i u svakoj radnji, u svakom kafiću, na svakom kiosku vidite samo slatke proizvode. Bez mnogo razmišljanja, kupujte omiljenu čokoladicu. Jedete je i ne osećate se loše. „Ja sam zavisnik od šećera“, priznajete sebi. Definitivno!

Ne brinite, niste sami! Zavisnost od šećera je češća pojava nego što mislite i mnogi se osećeju isto kao i vi.

Da ste uspeli u eksperimentu osetili biste posle kratkog vremena divne promene, imali biste manje otečene noge, ruke, lice, više energije i poleta, a ono što je glavni cilj ovoga eksperimenta, jeste da kada posle tog vremena probate kocku čokolade reći ćete da je preslatka. (100ml kokakole sadrži 11g šećera, ali bi i sa 6g bila prihvatljiva, da smo na to naviknuti). Dakle, eksperimet nam služi treningu da je ukus stvar navike i može se popravljati i vremenom doterati bar na onaj stepen koji je neophodan.

Zavisnost od šećera se javlja i kod žena i kod muškaraca, kod mlađih, starijih…  Najgore je to što se šećer u našem društvu smatra normalnom hranom i zavisnost od šećera nije priznata kao takva. I dok alkoholičara ne nudite čašicom jer znate kako to može da se završi, zavisniku od šećera će svako reći: „Ma, ajde, malo šećera te neće ubiti.“ Ali hoće! Zavisnik od šećera je isto kao i alkoholičar, NEĆE se zaustaviti na tom malom. To malo je u stvari svakodnevno konzumiranje koje će vremenom postati samo veće i koje će dugoročno sigurno naštetiti zdravlju – a tada sva radost postaje bolest.

Začarani krug 

Šećer je droga. Nije zvanično, ali će ubrzo doći vreme kada ćemo morati da ga potpuno uklonimo iz naše ishrane. Da li biste to mogli uopšte da zamislite? Da ga jednostavno nema u prodaji, da mu ne znamo ukus. Da ga deca nikada ne probaju. Da ga jednostavno zaboravimo. Zvuči kao utopija, ali mislim da bi to bio jedini spas.
Za početak u najmanju ruku treba na svim artiklima da stoji upozorenje:

Šećer izaziva zavisnost.
Šećer razara crevnu floru i imuni sistem.
Šećer uzrokuje propadanje zuba, stvara akne.
Šećer izaziva hiperaktivnost, ali i depresiju.
Šećer je odgovoran za anksioznost.
Šećer izaziva poremećaj spavanja.
Šećer podstiče razvoj srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2.
Šećer stimuliše rast tumora.
Šećer je opasan po život. Da!

Šećer izaziva rak

To je pokazala studija MD Anderson Cancer centra Univerziteta u Teksasu objavljena pre nekoliko godina u najpoznatijem naučnom časopisu na tu temu Cancer Research. „Ćelije raka vole saharozu (kuhinjski šećer), a još više vole fruktozu“, kaže koautor studije iz Teksasa dr Lorenzo Cohen. A ukoliko se rak već pojavio, šećer, čak i ako se konzumira u umerenim količinama, povećava rizik od metastaza u plućima – pokazala je ta studija.

Skrob je bolji od šećera

Naučnici su miševe podelili u tri različite grupe i svaku grupu podvrgli različitoj ishrani. Nakon 6 meseci, kod 25% grupe koja je u ishrani imala veći udeo skroba pojavile su se tumorske ćelije, dok je u grupama čija je ishrana imala značajan udeo saharoze ili fruktoze više od 60% miševa razvilo karcinom dojke. Broj metastaza u plućima bio je takođe veći u tim grupama nego u grupi koja je konzumirala skrob. „Otkrili smo da saharoza i fruktoza u količinama kakve nalazimo u uobičajenoj zapadnoj ishrani dovodi do povećanog rasta tumora i većeg stepena stvaranja metastaza. Suprotno tome, ishrana koja ne sadrži šećer mnogo je manje opasna“, kaže dr Pejiing Jang, docent za palijativnu medicinu i integrativnu medicinu sa istog Univerziteta.

Dijabetičari i ljudi sa predijabetesom (insulinska rezistencija – IR) imaju veću verovatnoću da obole od raka – naročito raka dojke i debelog creva, kaže dr Jang i nastavlja: „Uvek kada nivo insulina raste, ćelije raka se osećaju ‘baš dobro’, toliko dobro da neaktivne ćelije raka postaju aktivne“, zaključuju naučnici. Insulin, a u stvari šećer, stimuliše upalne procese i može da aktivira uspavane prekursore raka tako da počnu da rastu i da se razmnožavaju.

Dalje… 

Nije samo šećer odgovoran za pojavu insulinske rezistencije. Naučnici sa Univerziteta Duke u Severnoj Kaliforniji izvestili su da se u krvi gojaznih dijabetičara javlja povećana količina metaboličkih ostataka takozvanih BCAA aminokiselina (aminokiseline razgranatog lanca) ukoliko je ishrana bogata proteinima ili se uzima u obliku suplemenata – i ako se istovremeno pojede i mnogo masti. To preopterećenje metabolizma, industrijski prerađena hrana, dovodi do promena na ćelijskom nivou koje podstiču razvoj insulinske rezistencije.

Prirodnom ishranom do zdravlja 

Ako želite da ostanete zdravi i aktivni i da izbegnete najteže bolesti, izbegavajte industrijski šećer i gotove proizvode koji su njime zaslađeni, održavajte normalnu težinu, ne jedite previše proteina, a posebno ne previše životinjske masti (masno meso, sir), ali ni biljna ulja bogata transmastima koja se nalaze u svim prehrambenim namirnicama koje nose etiketu ‒ „posno“.

Drugim rečima, trudite se da jedete što prirodnije namirnice, birajte hranu koja vas dugo drži sitim, učite se redu i umerenosti u ishrani, jer ćete jedino tako držati slatkiše pod kontrolom i svesti ih na neophodni miminum.

Više na temu: Tamna strana hedonizma

Više na temu: Zašto jedemo kada nismo gladni

 

Mag.farm. Ana Lipowatz MSc
nutricionista, Beč

© Fett frei All rights reserved

Autorski sadržaj Fett-Frei tekstova je pod zaštitom Zakona o autorskim i srodnim pravima.
Ukoliko želite da objavite deo tekstova sa www.fett-frei.at, potrebno je navesti izvor i link koji vodi ka originalnom članku.

Leave a comment

error: Content is protected !!