Loša crevna flora (mikrobiom) može biti uzročnik ili pokretač dijabetesa.

To je pokazalo nedavno istraživanje objavljeno u najpoznatijem medicinskom časopisu PubMed. Istraživači su otkrili da disbalans između „dobrih“ i „loših“ crevnih bakterija tkzv. disbakterioza može biti najava i važan faktor za rano otkrivanje ove bolesti, jer se pokazalo da se disbakterioza pojavljuje pre nego što se pojave tipični simptomi dijabetesa.

[wc_box color=”warning” text_align=”left”]

Zdrav MIKOBIOM može smanjiti rizik od dijabetesa –  što je uravnoteženiji sastav crevne flore, manji je rizik od dijabetesa.  

[/wc_box]

Mikobiom – centar  imunog sistema

Ljudski gastrointestinalni trakt sadrži trilione bakterija, koje zajedno teže oko 2 kilograma. Čim udeo dobrih crevnih bakterija pređe 80%, govori se o dobrom odnosu crevnih bakterija. Štetne (patogene) bakterije mogu iznositi do 20%, ali je najvažnije za zdravu crevnu floru raznolikost bakterijskih sojeva.

O svim tajnama koje krije MIKROBIOM čitajte u tekstu: Mikrobiom – super organ

Mikrobiom – dijagnostički kriterijum za dijabetes

Rezultati istraživača sa Univerziteta u Kopenhagenu pokazali su da crevna flora ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 često imaju veći broj štetnih crevnih bakterija. U kineskoj studiji je učestvovalo 350 ljudi od čega su polovina bili dijabetičari tipa 2. Oni su patili od promena crevne flore znatno više nego druga polovina.

U istraživanjima američkih dijabetičara situacija je bila slična, istraživači su otkrili da loša crevna flora ne samo da povećava rizik od dijabetesa tipa 2, već i od razvoja autoimunih bolesti pa tako i dijabetesa tipa 1.

Za razliku od dijabetesa tipa 2, tip 1 se obično javlja u mladoj dobi. Američki istraživači analizirali su podatke 33 dece iz Finske i Estonije koja su genetski imala povećan rizik da obole od dijabetesa tipa 1. Naučnici su decu pratili od rođenja do treće godine i utvrdili da je kod dece koja su tokom ovog perioda razvila dijabetes tipa 1, broj bakterija u crevima bio za skoro polovinu manji u momentu uspostavljanja dijagnoze bolesti. Istovremeno je udeo dobrih crevnih bakterija bio smanji, a štetnih veći. 

Ne rušite crevnu floru antibioticima  

Sastav crevnih bakterija se prilično razlikuje od osobe do osobe, ali je ipak konstanta. Rezultat ovih studije je tako stvorio važnu predpostavku da neželjene promene unutar mikrobioma mogu biti blagovremena najava dijabetesa, kao i da se upotrebom pre i probiotika može odgoditi ili čak sprečiti razvoj ove sve više  rasprostanjene bolesti.

Imamo utisak da konvencionalna medicina ne brine dovoljno o značaju bakterijskih vrsta u probavnom sistemu, pa se čestom primenom antibiotika uništava njena ravnoteža. Antibiotici su slični hemoterapiji, jer ne uništavaju samo loše bakterije, već i dobre. Posle antibiotske terapije loše crevne bakterije se oporavljaju brže od dobrih, dok korisne bakterije ne nalaze pogodno tlo za svoju rehabilitaciju.  

Kako se rešiti štetnih bakterija

Pored antibiotika, takodje stres, ishrana sa puno šećera, brza hrana, mnogo životinjskih proizvoda i istovremeno malo unošenja povrća i voća stvaraju okruženje u probavnom sistemu gde se dobre crevne bakterije više ne osećaju kao kod kuće, dok štetne bakterije „cvetaju“. 

S druge strane zdrava ishrana stvara dobru osnovu da crevnim bakterijama bude dobro u našem probavnom sistemu, čime se istovremeno štetne crevne bakterije smanjuju.

Evo nekoliko saveta za uklanjanje štetnih crevnih bakterija:    

Beli luk: beli luk detoksicira i istovremeno obezbeđuje hranu korisnim crevnim bakterijama i bolje ga je konzumirati sirovog.     

Ulje od nane: ulje od nane je melem za stomačne tegobe, ali takodje ovo ulje može da uništi patogene bakterije bez da naškodi korisnim kulturama. Ulje od nane može raditi protiv štetnih bakterija samo ako može doći do tankog creva. Da biste to postigli, ulje nane treba uzimati u enzimski obloženim kapsulama. Takve kapsule osiguravaju da sve u njima prođe kroz želudac netaknut, a sastojci se oslobađaju samo u crevima.   

Origano ulje: Takođe možete da koristite origano ulje.  

Prebiotici: Fermentirana hranu (sirovi kiseli kupus, sirovi mlečno-kiseli fermentirano povrće itd.)
Probiotici: Prebiotski preparati u gastro-rezistentnim kapsulama takođe su od koristi.

Više o tome čitajte u tekstu: Ishrana za dobar mikrobiom 

 

 

Mag.farm. Ana Lipowatz MSc
nutricionista, Beč

© Fett frei All rights reserved

Autorski sadržaj Fett-Frei tekstova je pod zaštitom Zakona o autorskim i srodnim pravima.
Ukoliko želite da objavite deo tekstova sa www.fett-frei.at, potrebno je navesti izvor i link koji vodi ka originalnom članku.

 

 

Leave a comment

error: Content is protected !!